Gusto tkivo dojki otkriva se na mamografiji. Osobe sa gustim dojkama ponekad trebaju dodatne radiološke pretrage.

Ako vam je nedavna mamografija pokazala da imate gusto tkivo dojki, možda se pitate šta to znači za vaše zdravlje. Doktori znaju da gusto tkivo dojki otežava skrining za karcinom dojke. Takođe povećava rizik od nastanka raka dojke.

Konsultujte se o mogućim faktorima rizika za nastanak raka dojke sa svojim ljekarom. Zajedno možete razmotriti opcije za dodatne pretrage i odlučiti šta je najbolje za vas.

Šta znači kada su vam dojke guste?

Gusto tkivo dojki odnosi se na izgled tkiva dojki na mamografiji. To je vrlo čest nalaz. Ne znači da nešto nije u redu.

Dojke se sastoje od gustog tkiva dojki i masnog tkiva dojki. Gusto tkivo dojki uključuje mliječne žlijezde, mliječne kanale i potporno tkivo u dojkama. Masno tkivo se sastoji od masnih ćelija. Osoba sa gustim tkivom dojki ima više gustog tkiva nego masnog.

Na snimci mamografije, masno tkivo dojki je prozirno. Lako se vidi kroz njega kako bi se pronašli potencijalno zabrinjavajući nalazi. Gusto tkivo dojki izgleda kao čvrsta bijela masa na mamografskoj slici. Teško je vidjeti kroz njega. Rak dojke, koji takođe izgleda kao čvrsta bijela masa na mamografiji, mogao bi biti nedetektovan.

Kako mogu znati da li imam gusto tkivo dojki?

Jedini način da saznate imate li gusto tkivo dojki je da obavite mamografiju. Mamografija je rendgenski snimak tkiva dojki.

Liječnik koji pregleda slike vaše mamografije odlučuje da li imate gusto tkivo dojki. Ovaj liječnik je obično radiolog. Radiolozi su ljekari sa specijalnom obukom za tumačenje snimaka sa pretraga. Radiolog poredi količinu masnog tkiva sa gustim tkivom, a zatim određuje nivo gustoće dojki. Ponekad računalni program izračunava nivo gustoće na slikama, a radiolog provjerava da li je tačan.

Koje su četiri kategorije gustoće dojki?

Nivoi gustoće opisani su korištenjem Breast Imaging Reporting and Data System (BI-RADS). Nivoi gustoće često su uključeni u mamografski izvještaj koristeći slova. Nivoi gustoće su:

• A: Gotovo potpuno masne znači da su dojke gotovo u potpunosti sastavljene od masnog tkiva. Ima vrlo malo gustog tkiva dojki.
• B: Raspršena područja fibroglandularne gustoće znači da su dojke uglavnom sastavljene od masnog tkiva, ali postoje neka raspršena područja gustog tkiva dojki.
• C: Heterogeno gusto znači da je većina tkiva dojki gusto tkivo. Ali, postoje i neka područja masnog tkiva.
• D: Izuzetno gusto znači da je gotovo svo tkivo dojki gusto tkivo. Ima vrlo malo masnog tkiva.

Generalno, smatra se da imate guste dojke ako vaš mamografski izvještaj pokaže da imate heterogeno guste ili izuzetno guste dojke. Otprilike polovina osoba koje obavljaju skrining mamografije ima guste dojke.

Šta uzrokuje gustinu dojki?

Nije jasno zašto neke osobe imaju mnogo gustog tkiva dojki, dok druge nemaju.

Možda ćete imati veće šanse da imate guste dojke ako:

• Pripadate mlađoj dobnoj skupini. Tkivo dojki ima tendenciju da postane manje gusto kako starite. Ali, to se ne dešava kod svih. Moguće je imati guste dojke u bilo kojoj dobi.
• Imate niži indeks tjelesne mase. Niža tjelesna  masa povećava vjerovatnoću da ćete imati manje masnog tkiva i više gustog tkiva u dojkama.
• Uzimate hormonsku terapiju za menopauzu. Uzimanje kombinirane hormonske terapije za ublažavanje simptoma menopauze povećava vjerovatnoću da ćete imati guste dojke.

Koliko je ozbiljno gusto tkivo dojki?

Gusto tkivo dojki je čest nalaz. Ne znači da nešto nije u redu. Ali, imati guste dojke nosi sa sobom rizike:

• Povećava šanse da se karcinom dojke propusti na mamografiji. Gusto tkivo dojki je teže vidjeti na mamografskoj snimci. Imati guste dojke može povećati šanse da se ne uoče zabrinjavajuće promjene u dojkama na mamografiji.
• Povećava rizik od nastanka raka dojke. Ako imate guste dojke, vaš rizik od nastanka raka dojke je umjereno veći nego kod nekoga ko nema guste dojke. Smatra se da je nivo rizika sličan riziku od karcinoma dojke kod nekoga ko ima rođaka sa tom bolešću. Samo po sebi, imati gusto tkivo dojki ne znači imati visok rizik od raka dojke, niti povećava rizik od smrtnog ishoda usljed karcinoma dojke.

Koliko često trebam raditi mamografiju ako imam guste dojke?

Općenito, zdravstveni stručnjaci preporučuju da žene sa prosječnim rizikom od raka dojke počnu sa skriningom mamografije u dobi od 40 godina. Za većinu, skrining bi trebalo ponoviti svake godine.

Imati guste dojke može otežati otkrivanje karcinoma na mamografiji. Ali, mamografije su i dalje efikasne za skrining raka dojke, čak i ako imate guste dojke. Dokazano je da mamografije smanjuju rizik od smrtnog ishoda kod raka dojke.

Nova tehnologija mamografije pruža doktorima detaljniji pregled tkiva dojki. Ovo može poboljšati šanse za otkrivanje karcinoma. Na primjer, gotovo svi mamografski aparati prave digitalne slike umjesto filmskih slika. Digitalne slike omogućavaju doktorima da zumiraju kako bi detaljno pregledali bilo šta zabrinjavajuće.

Pored toga, većina zdravstvenih ustanova u Bosni i Hercegovini nudi 3D mamografiju. 3D mamografija koristi računare da kombinuje rendgenske slike dojki u 3D sliku. 3D slike omogućavaju ljekarima da vide kroz područja gustoće kako bi potražili bilo šta zabrinjavajuće u tkivu dojki.

Ipak, zbog povećanog rizika od raka dojke kod gustih dojki, mogli biste razmotriti druge testove.

Da li je ultrazvuk bolji za guste dojke?

Postoje neki dokazi da dodatni testovi, kao što su ultrazvuk i MRI, mogu povećati vjerovatnoću otkrivanja karcinoma dojke kod gustih dojki. Također postoji zabrinutost da testovi poput ultrazvuka i MRI-a mogu pronaći promjene koje zahtijevaju dodatne pretrage, ali za koje se kasnije otkrije da nisu kancerogene. Ovo se naziva lažno pozitivan rezultat. Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo koji je test najbolji.

Vi i vaš doktor možete razmotriti dodatne pretrage na osnovu drugih faktora rizika i vaših ličnih preferencija.

Dodatni testovi koji se mogu koristiti kod pacijentica sa gustim dojkama uključuju:

• 3D mamografija. 3D mamografija, također nazvana tomosinteza dojki, koristi rendgenske zrake da napravi slike dojki iz više uglova. Računar zatim sastavlja snimke. Ovo stvara 3D sliku tkiva dojki.
• MRI dojki. MRI dojki koristi magnetsko polje i radio talase da napravi 3D snimke tkiva dojki. Često se preporučuje osobama sa vrlo visokim rizikom od raka dojke.
• Ultrazvuk dojki. Ultrazvuk koristi zvučne talase da napravi snimke struktura u tijelu. Prikazuje razliku između čvrstih masa i šupljina ispunjenih tečnošću, zvanih ciste. Čvrste mase mogu biti znak karcinoma. Dijagnostički ultrazvuk dojki se obično koristi za detaljniji pregled zabrinjavajućih područja otkrivenih na mamografiji.
• Kontrastno pojačana digitalna mamografija. Kontrastno pojačana digitalna mamografija koristi kontrastno sredstvo koje sadrži jod. Kontrastno sredstvo može naglasiti potencijalna zabrinjavajuća područja na mamografiji. Kontrastno sredstvo se ubrizgava u venu na ruci. Čekate nekoliko minuta da kontrast dođe do tkiva dojki, a zatim obavljate mamografiju.
• Molekularno snimanje dojki. Molekularno snimanje dojki koristi radioaktivni marker i specijalnu kameru da napravi snimke tkiva dojki. Marker sadrži specijalni materijal koji pomaže u pronalaženju područja koja mogu biti kancerogena. Specijalna kamera detektuje bilo koji marker koji odlazi u tkivo dojki.

Svaki test ima prednosti i nedostatke. Razgovarajte o opcijama sa svojim doktorom. Zajedno možete odlučiti koji su testovi najbolji za vas na osnovu vaših ličnih faktora rizika za karcinom dojke.

Ostanite informisani. Pročitajte ostale korisne informacije na našem blogu.

Izvor: Mayo Clinic