Rano otkrivanje raka dojke i primanje vrhunske onkološke terapije dva su najvažnija načina za sprječavanje smrti od karcinoma dojke.

Ako se karcinom dojke otkrije u ranoj fazi, dok je još malih dimenzija i nije se proširio, lakše ga je uspješno liječiti. Redovni pregledi su najpouzdaniji način za rano otkrivanje karcinoma dojke.

Američko društvo za borbu protiv raka ima smjernice za skrining žena koje su izložene prosječnom riziku od nastanka karcinoma dojke, kao i za one s visokim rizikom.

Šta su skrining testovi?

Skrining testovi se odnose na testove i preglede koji se koriste za otkrivanje bolesti kod ljudi koji nemaju simptome. Cilj skrininga za rak dojke je otkrivanje bolesti u ranoj fazi, prije nego što uzrokuje simptome (poput kvržice u dojci koja se može napipati). Rano otkrivanje znači pronalaženje i dijagnosticiranje bolesti prije nego što bi simptomi započeli.

Rak dojke otkriven tokom skrining pregleda češće je manji i manje je vjerovatno da se proširio izvan dojke. Veličina karcinoma dojke i koliko se proširio neki su od najvažnijih faktora u predviđanju prognoze (izgleda) izliječenja žene s ovom bolešću.

Preporuke Američkog društva za borbu protiv raka za skrining žena sa prosječnim rizikom od karcinoma dojke

Ove smjernice su namijenjene ženama koje su izložene prosječnom riziku od raka dojke. Za potrebe skrininga, smatra se da žena ima prosječan rizik ako nema ličnu historiju karcinoma dojke, snažnu porodičnu historiju raka dojke, genetsku mutaciju poznatu po povećanju rizika od nastanka karcinoma dojke (poput BRCA gena) i nije imala zračenje prsnog koša prije 30. godine života. (Pogledajte dolje smjernice za žene s visokim rizikom.)

• Žene između 40 i 44 godine imaju opciju započeti skrining mamografijom svake godine.
• Žene između 45 i 54 godine trebaju obavljati mamografiju svake godine.
• Žene od 55 godina i starije mogu preći na mamografiju svake druge godine ili mogu nastaviti s godišnjom mamografijom. Skrining treba nastaviti dokle god je žena dobrog zdravlja i očekuje se da će živjeti najmanje još 10 godina.
• Sve žene trebaju razumjeti šta mogu očekivati kada rade mamografiju za skrining raka dojke – šta test može, a šta ne može pokazati.
• Klinički pregledi dojki se ne preporučuju za skrining karcinoma dojke kod žena s prosječnim rizikom u bilo kojoj dobi.

Mamografija

Mamografija je niskodozna rendgenska snimka dojke. Redovne mamografije mogu pomoći u otkrivanju raka dojke u ranoj fazi, kada je potpuno izliječenje najvjerovatnije uspješno. Mamografija često može otkriti promjene u dojci koje bi mogle biti rak godinama prije nego što se fizički simptomi razviju. Istraživanja koja traju nekoliko decenija jasno pokazuju da žene koje redovno obavljaju mamografiju imaju veću vjerovatnoću da će rak dojke biti otkriven u ranoj fazi. Također, one imaju manju potrebu za agresivnim tretmanima poput mastektomije i hemoterapije, te veću vjerovatnoću za izlječenje.

Mamografije nisu savršene. One mogu propustiti određene tipove karcinoma dojke. Ako se nešto pronađe na mamografiji, žena će vjerovatno trebati dodatne testove (poput dodatnih mamografija ili ultrazvuka dojke) kako bi se utvrdilo da li je u pitanju rak. Također, postoji mala šansa da će biti dijagnosticiran rak koji nikada ne bi uzrokovao probleme da nije otkriven tokom pregleda. (Ovo se naziva prekomjerna dijagnoza.) Važno je da žene koje rade mamografiju znaju šta mogu očekivati i razumiju prednosti i ograničenja pregleda.

2D vs. 3D mamografija

Posljednjih godina, noviji tip mamografije nazvan digitalna tomosinteza dojke (poznat i kao trodimenzionalna [3D] mamografija) postao je mnogo češći, iako nije dostupan u svim centrima za snimanje dojki.

Mnoga istraživanja su pokazala da 3D mamografija smanjuje vjerovatnoću za dodatno testiranje nakon skrininga. Također se čini da otkriva više tipova karcinoma dojke, a nekoliko studija je pokazalo da može biti korisna kod žena s gušćim dojkama. Trenutno je u toku velika studija koja će bolje uporediti ishode između 3D mamografije i standardne (2D) mamografije.

Treba napomenuti da 3D mamografije često koštaju više od 2D mamografija, a ovaj dodatni trošak možda neće biti pokriven osiguranjem.

Smjernice Američkog društva za borbu protiv raka za skrining raka dojke smatraju da je obavljanje bilo 2D ili 3D mamografije u skladu s trenutnim preporukama. Američko društvo za borbu protiv raka također vjeruje da žene trebaju imati mogućnost izbora između 2D i 3D mamografije ako one ili njihov ljekar smatraju da bi jedan od ovih testova bio prikladniji. Troškovi iz vlastitog džepa ne bi trebali biti prepreka za obavljanje bilo kojeg od ovih pregleda.

Klinički pregled dojki i samopregled dojki

Istraživanja nisu pokazala jasnu korist od redovnih fizičkih pregleda dojki koje obavlja zdravstveni radnik (klinički pregled dojki) ili žena sama (samopregled dojki). Postoji vrlo malo dokaza da ovi testovi pomažu u ranom otkrivanju raka dojke kada žene također obavljaju i probirne mamografije. Najčešće, kada se karcinom dojke otkrije zbog simptoma (poput kvržice u dojci), žena otkriva simptom tokom uobičajenih aktivnosti poput kupanja ili oblačenja. Žene bi trebale biti upoznate s tim kako njihove dojke obično izgledaju i kakve su na dodir, te bi trebale odmah prijaviti svaku promjenu svom doktoru.

Iako Američko društvo za borbu protiv raka ne preporučuje redovne kliničke preglede dojki ili samopreglede dojki kao dio rutinskog rasporeda skrininga krcinoma dojke, to ne znači da se ovi pregledi nikada ne trebaju raditi. U nekim situacijama, posebno kod žena s većim rizikom od prosječnog, na primjer, ljekari dalje mogu ponuditi kliničke preglede dojki, uz savjetovanje o riziku i ranom otkrivanju. Neke žene mogu se osjećati sigurnije ako redovno rade samopreglede kao način praćenja kako njihove dojke izgledaju i kakve su na dodir. Ali, važno je razumjeti da postoji vrlo malo dokaza da redovno obavljanje ovih pregleda pomaže ženama s prosječnim rizikom od raka dojke.

Preporuke Američkog društva za borbu protiv raka za skrining žena s visokim rizikom

Žene koje su izložene visokom riziku od karcinoma dojke na osnovu određenih faktora trebaju svake godine obavljati magnetnu rezonancu dojki (MRI) i mamografiju, obično počevši od 30. godine. To uključuje žene koje:

• Imaju doživotni rizik od raka dojke od oko 20% do 25% ili više, prema alatima za procjenu rizika koji se baziraju uglavnom na porodičnoj historiji (vidi dolje)
• Imaju poznatu mutaciju gena BRCA1 ili BRCA2 (na osnovu genetskog testiranja)
• Imaju srodnika prvog stepena (roditelja, brata, sestru ili dijete) s mutacijom gena BRCA1 ili BRCA2, a same nisu prošle genetsko testiranje
• Su imale zračenje prsnog koša prije 30. godine života
• Imaju Li-Fraumenijev sindrom, Cowdenov sindrom ili Bannayan-Riley-Ruvalcabin sindrom, ili imaju srodnike prvog stepena s nekim od ovih sindroma

Američko društvo za borbu protiv raka ne preporučuje MRI probir za žene čiji je doživotni rizik od karcinoma dojke manji od 15%.

Nema dovoljno dokaza da se preporuči za ili protiv godišnjeg probira MRI za žene koje imaju veći doživotni rizik na osnovu određenih faktora, poput:

• Lične historije raka dojke, duktalnog karcinoma in situ (DCIS), lobularnog karcinoma in situ (LCIS), atipične duktalne hiperplazije (ADH) ili atipične lobularne hiperplazije (ALH)
• “Izuzetno” ili “heterogeno” gustih dojki prema mamografiji

Ako se koristi MRI, trebala bi se koristiti uz, a ne umjesto, skrining mamografije. To je zato što, iako MRI može vjerovatnije otkriti rak nego mamografija, ona može propustiti neke tipove karcinoma koje bi mamografija otkrila.

Većina žena s visokim rizikom trebala bi započeti skrining MRI i mamografijom kada napune 30 godina i nastaviti sve dok su dobrog zdravlja. Ali, ova odluka treba biti donesena u saradnji sa ljekarom, uzimajući u obzir lične okolnosti i preference žene.

Alati za procjenu rizika od raka dojke

Nekoliko alata za procjenu rizika može pomoći zdravstvenim radnicima da procijene rizik kod žene od natsanka karcinoma dojke. Ovi alati daju grube procjene rizika od raka dojke na osnovu različitih kombinacija faktora rizika i različitih skupova podataka.

S obzirom da svaki od ovih alata koristi različite faktore za procjenu rizika, mogu dati različite procjene rizika za istu ženu. Procjene rizika žene također se mogu mijenjati tokom vremena.

Alati za procjenu rizika koji uključuju porodičnu historiju srodnika prvog i drugog stepena s obje strane porodice trebali bi se koristiti zajedno sa smjernicama ACS-a kako bi se odlučilo da li žena treba skrining MRI. Rezultati ovih alata trebaju biti razmotreni u razgovoru između žene i njenog doktora.

Otkrijete mnogo korisnih savjeta na našem blogu.

Izvor: American Cancer Society